Tokić grupa prošloga je tjedna potpisala obvezujući ugovor o preuzimanju sto posto poslovnih udjela u kompaniji SAG SLO, koja u Sloveniji posluje pod brendom Matik, jednim od najvećih slovenskih distributera rezervnih dijelova za gospodarska vozila, kamione i autobuse. Tokićeva prva akvizicija u inozemstvu, također u Sloveniji, obavljena je još 2020. preuzimanjem tvrtke Bartog, što se u međuvremenu već pokazalo iznimno uspješnim poslovnim potezom.
Preuzimanjem Bartoga, lokalnog lidera u prodaji guma u Sloveniji, Tokić je s više od 120 poslovnica postao najvećim maloprodajnim lancem autodijelova u regiji, dominantan igrač na hrvatskom i slovenskom tržištu, na kojemu je u prošloj godini ostvario 77,6 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 32 posto ukupnih prodajnih rezultata Grupe. Ujedno je s Bartogom ojačao logistiku, standardizirao prodajnu mrežu i povećao profitabilnost Grupe. Matikovom akvizicijom dodatno će ojačati svoju stručnost, kompetencije i ponudu u segmentu gospodarskog programa, koji je posljednjih godina jedan od dijelova njegova poslovanja koji najbrže rastu.
– Akvizicija Matika prirodan je nastavak našeg rasta i prisutnosti na slovenskom tržištu. U poslovanju te tvrtke vidimo velik potencijal i snažnu komplementarnost sa svojim poslovanjem, ali i vrijednu ekspertizu i kvalitetan tim. Vjerujemo da ćemo njegovim uključenjem dodatno ojačati svoju poziciju na regionalnom tržištu – navodi predsjednik Uprave Tokić grupe Ivan Šantorić.
Uski krug serijskih preuzimača
Tokić se posve uklapa u definiciju multinacionalne kompanije, koja kaže da je to ‘poduzeće koje ima izravna ulaganja u najmanje jednoj stranoj državi i aktivno upravlja tim ulaganjima, pri čemu strateške odluke, vlasništvo i upravljanje ostaju centralizirani u matičnoj zemlji, a operativne aktivnosti provode se s pomoću podružnica, tvrtki kćeri ili proizvodnih pogona u drugim državama’. Također, Tokić potvrđuje ono što primjećuje direktor konzultantske tvrtke Caper Joško Vučetić: rast akvizicijama u inozemstvu postaje normalna opcija, a ne samo egzotika rezervirana za nekoliko najvećih igrača, u tvrtkama u kojima je upravljanje poslovanjem preneseno na mlađe vlasnike ili profesionalni menadžment. Tokić je već odavno učinio ovo drugo.
Budući da o tome nitko ne vodi evidenciju, odnosno da ne postoji registar hrvatskih preuzimanja tvrtki u inozemstvu, ne zna se točno koliko hrvatskih tvrtki za sebe može reći: ‘Mi smo multinacionalna kompanija.’
– Interesa za inozemne akvizicije ima, ali i dalje je koncentriran na relativno uzak krug poduzeća. Realno, imamo malu skupinu velikih, kapitalno jakih igrača kao što su Atlantic Grupa, Orbico, Bosqar, Žito grupa itd., koji sustavno i ozbiljno love mete te imaju za to izgrađenu infrastrukturu, i mnogo širi krug srednje velikih poduzeća i poduzetnika koji žele ići putom akvizicija i preuzimanja, no nedostaje im ili kapital ili iskustvo ili, jednostavno, hrabrosti za taj korak. Dakle, s jedne strane raspona imamo serijske preuzimače, a s druge strane manje poduzetnike koji provode prvu i potencijalno jedinu akviziciju u karijeri – iznosi Vučetić.
Među ‘serijskim preuzimačima’ počasno mjesto pripada Orbico grupi, najinternacionalnijoj hrvatskoj kompaniji prema broju inozemnih akvizicija, koja posluje u više od dvadeset zemalja i ima prošlogodišnji prihod od 4,95 milijardi eura, od čega 4,06 milijardi na izvanhrvatskim tržištima. Orbicov vlasnik Branko Roglić više se i ne može sjetiti koga je sve u posljednjih dvadeset pet godina preuzeo. Njegov akvizicijski prodor počeo je preuzimanjem triju tvrtki u Sloveniji, što se u praksi, kako kaže direktor tvrtke Marklink Adriatic M&A Dino Bendeković, često pokaže vrlo uspješnim stoga što su u regionalnim transakcijama sinergije jasnije, a integracija operativno izvedivija. No transakcija koja je Orbicu širom otvorila vrata za transformaciju iz hrvatske kompanije u jednoga od najvećih europskih distributera bila je preuzimanje velike poljske distribucijske tvrtke Optima Distribution, obavljeno 2023., nakon čega su uslijedila preuzimanja niza distribucijskih tvrtki u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj…
– Mi smo multinacionalna kompanija s čvrstim temeljima u Hrvatskoj – ponosno naglašava Roglić, a na pitanje kako dionici i zaposlenici preuzetih tvrtki gledaju na novoga vlasnika koji dolazi iz Hrvatske odgovara:
– Nikada i nigdje nisam imao problema zato što sam iz Hrvatske. Uvijek sam poštovao sve zahtjeve koji se postavljaju u akvizicijama. Poštujemo zakone i propise koji vrijede u zemljama na čija smo tržišta ušli, zaposlenicima redovito isplaćujemo plaće, a ako je gdje potrebno smanjiti broj zaposlenih, zbrinemo ih prema zakonu.
Domaće tvrtke nisu samo mete
Tražeći relevantne sugovornike za ovu temu iz triju tvrtki (sve tri proizvodne, ali u različitim branšama), odgovoreno nam je u stilu: – Žao nam je, upravo smo u procesu akvizicije u inozemstvu, pa ne bismo o tome govorili dok je ne finiširamo.
Opa! U jednom je slučaju riječ o velikoj tvrtki koja iza sebe već ima nekoliko inozemnih akvizicija, u drugome o srednje velikoj tvrtki koja je svoju prvu inozemnu akviziciju provela prije nekoliko godina, a u trećemu o srednje velikoj tvrtki koja u akviziciju u inozemstvu ulazi prvi put. Čini se da ima izgleda da se trend u kojemu su dobre domaće tvrtke samo meta akvizicija barem malo zaokrene u onaj u kojemu takve tvrtke i same postaju lovci.
– Iz mog iskustva, interes hrvatskih poduzetnika za akvizicije jasno raste. Sve je više kompanija koje su došle do faze u kojoj organski rast više nije dovoljan ako žele ozbiljnije iskoračiti, pa akvizicije sve češće vide kao alat za širenje veličinom ograničenog tržišta, jačanje kompetencija i ubrzavanje rasta. Ipak, domaće tržište najčešće im je prvi korak zato što ga bolje poznaju i lakše procjenjuju rizike, a inozemne akvizicije uglavnom su sljedeća faza za one zrelije i ambicioznije tvrtke – potvrđuje nam Bendeković.
Četvrta tvrtka koja nam je također potvrdila da je trenutačno u postupku akvizicije u inozemstvu jest karlovačka IT kompanija Infinum, koja je EBRD-ovim kreditom i reinvestiranjem vlastitih sredstava osigurala 15 milijuna eura za preuzimanja ove i iduće godine.
– Naš tim za M&A kontinuirano analizira tržište i razgovara s kompanijama koje su nam potencijalno zanimljive. Svi ti razgovori traju i ništa se ne događa preko noći; važno je kontinuirano biti u kontaktu s interesantnim kompanijama. Trenutačno jesmo u jednom procesu i, ako sve bude išlo prema planu, zaključit ćemo ga u iduća dva-tri mjeseca. Više detalja u ovoj fazi ne možemo podijeliti – kaže nam glavni izvršni direktor Infinuma Nikola Kapraljević koji se, međutim, ne libi s javnošću podijeliti tvrtkina dosadašnja iskustva sa stranim preuzimanjima.
Alat za tržišta i ekspertize
Samo u posljednje tri godine Infinum je akvirirao jednu tvrtku u SAD-u (ETR, agenciju za dizajn i razvoj proizvoda), Nizozemskoj (YourMajesty, vodeću kreativnu digitalnu agenciju s područja Amsterdama s klijentima poput Netflixa i Adidasa) i Ujedinjenom Kraljevstvu (AMR, tvrtka za kibernetičku sigurnost), pa danas posluje u osam ureda u Europi i SAD-u te ima više od četiristo zaposlenika. U te je akvizicije karlovačka tvrtka uložila 11 milijuna eura, što je skroman iznos u odnosu na to što je s njima dobila: nastavak diverzifikacije poslovanja i prema tržištima i prema spektru usluga.
