Assets of the Failed Đakovština at the Fifth Auction

Đakovština d.d. u stečaju u iščekivanju je pete usmene javne dražbe koja će biti održana 8. prosinca na Trgovačkom sudu u Osijeku, kada će početna cijena nekretnina ove propale mlinsko-pekarske industrije biti snižena za još 20 posto od prethodne dražbe što će biti treće smanjenje početne cijene koja će tako na prosinačkoj dražbi iznositi 135,47 milijuna kuna.

U međuvremenu su samo prodane nekretnine izvan tvorničkog kruga tvrtke, ukupne vrijednosti 29,18 milijuna kuna, kao i nekoliko čestica unutar kruga koje su prodale banke. Za prodaju je ostala najvrednija imovina podijeljena u tri tehnološke cjeline vezane uz profitne centre Silos i mlin, Tenu i Sjemenarstvo.Kao potencijalni kupci spominju se osječka tvrtka Žito, koja je i u zakupu propale tvrtke otkako je u siječnju Đakovština završila u stečaju, a kao zainteresiran spominje se i zagrebački Pan-Pek kojem je Žito zakup Tene prepustio u kolovozu. U međuvremenu pojedine tvrtke pokazivale su i interes za Sjemenarstvo.

Na dosadašnje četiri dražbe kupaca za najvredniju imovinu Đakovštine nije bilo jer zainteresirani čekaju što veće snižavanje cijena. Stečajni upravitelj Perica Mitrović procjenjuje da će se kupci najvjerojatnije pojaviti na dražbi u prosincu. Time bi se stečaj Đakovštine d.d., po mnogo čemu, pa tako i broju vjerovnika od njih oko 3.000 čija su potraživanja na početku stečaja iznosila približno milijardu kuna, mogao privesti kraju i to na proljeće iduće godine, najavljuje Mitrović.

Đakovština je u stečaju završila u siječnju 2010. zbog prezaduženosti i nemogućnosti izmirenja svojih obveza, nakon šestomjesečne blokade računa s 224 milijuna kuna. Odlasku u stečaj prethodila je i višemjesečna nemogućnost isplate plaće radnicima i drugih prava iz radnog odnosa pa radnici, vjerovnici iz prvog isplatnog reda, potražuju 44 milijuna kuna.

Odlaskom u stečaj tvrtka je brojala oko 560, a nakon dva vala otkaza, sada ima oko 260 radnika.Od približno 3.000 vjerovnika više od dvije trećine odnosile su se na poljoprivrednike koji su Đakovštini predali pšenicu i drugi urod, da bi potom iz njenih silosa nestalo 17.000 tona žitarica u vrijednosti 18,8 milijun kuna, a oni ostali neisplaćeni za svoju robu, nakon čega je otkrivena ‘afera žito’.

Uz intervenciju Vlade većina tih poljoprivrednika je obeštećena. No oko 500 poljoprivrednika, koji su 2009. predali Đakovštini oko 8.000 tona žitarica, još uvijek nisu ostvarili svoja potraživanja od 6,7 milijun kuna pa i oni očekuju da budu obeštećeni, također uz intervenciju države, kaže član Odbora vjerovnika ispred obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Matija Brlošić, predsjednik Udruge Brazda.Premijerki Jadranki Kosor ovih dana uputili smo predstavku da taj problem još nije riješen i nadamo se pozitivnom odgovoru, kaže Brlošić. (H)